PR ŠKOLA

FAKULTET POLITIČKIH ZNANOSTI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU I INSTITUT ZA NOVE MEDIJE I E-DEMOKRACIJU ORGANIZIRAJU PR ŠKOLU

Intenzivni program PR škole, u trajanju od pet tjedana, namijenjen je usavršavanju i stjecanju temeljnih teorijskih i praktičnih znanja iz područja odnosa s javnošću i komunikacijskog menadžmenta koja su potrebna za uspješno bavljenje odnosima s javnošću u praksi. Predavači su priznati hrvatski stručnjaci s područja odnosa s javnošću, upravljanja komuniciranjem, medija, javnih nastupa i novih komunikacijskih tehnologija.

Zbog Specijalističkog poslijediplomskog studija iz Odnosa s javnošću, odlukom Uprave Fakulteta, Škola se odgađa za jesen, te će krenuti usporedo sa Specijalističkim studijem.

Voditelji programa su: prof.dr.sc. Nenad Prelog i dr.sc. Božo Skoko

Trajanje: 50 nastavnih sati

Cijena: 6.000,00 kn + PDV

Nastava za novu generaciju polaznika počinje u jesen 2011. godine, a održavat će se petkom i subotom na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Program uključuje besplatnu literaturu, nastavne materijale, individualni kontakt s predavačima te individualne vježbe pred kamerama.

Uspješnim završetkom programa dobiva se Certifikat Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu o završenoj „PR Školi“. Cijena programa po polazniku iznosi 6.000 kuna + PDV, a iznos je moguće platiti u dvije rate prema dogovoru s organizatorima.

Predavači:

Prof. dr. sc. Nenad Prelog

Doc.dr. sc. Božo Skoko

Prof. dr. sc. Smiljana Leinert Novosel

Doc. dr. sc. Marina Mučalo

Doc. dr. sc. Marijana Grbeša

Doc. dr. sc. Igor Kanižaj

Doc. dr. sc. Viktorija Car

Doc. dr. sc. Domagoj Bebić

mr. sc. Damir Jugo

Doc dr. sc. Ivan Tanta

Mr. sc. Tamara Sušanj Šulentić

Martina Pandžić Skoko, dipl.novinar

Mislav Togonal, dipl.novinar

Krešimir Macan, dipl.ing.

Mario Petrović, dipl.m.osj.

Nositelji

 

FAKULTET POLITIČKIH ZNANOSTI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Fakultet političkih znanosti u Zagrebu osnovan je 1962. godine kao visoko učilište u okviru Sveučilišta u Zagrebu. To je najstarija znanstvena institucija s područja političke znanosti u ovom dijelu Europe i jedini studij političkih znanosti u državi. Na Fakultetu se izvode dva dodiplomska sveučilišna studija: studij politologije i studij novinarstva. Fakultet raspolaže znanstvenom bibliotekom iz područja političkih znanosti i komunikologije koja posjeduje preko 50.000 knjiga te izvrsnu kolekciju znanstvenih i stručnih, domaćih i stranih, časopisa. Osim te temeljne biblioteke na Fakultetu se nalazi i novinarska stručna biblioteka i čitaonica International Freedom Foruma, s kolekcijom svjetskih dnevnih novina.

Fakultet političkih znanosti ima razvijenu izdavačku djelatnost. Znanstveni časopis Politička misao izlazi četiri puta godišnje s posebnim brojem na engleskom jeziku (Croatian Political Science Review). Časopis redovito izlazi već 33 godine i predstavlja najkvalitetniji znanstveni i stručni časopis s područja političke znanosti i srodnih disciplina u Hrvatskoj. Osim časopisa Fakultet izdaje i biblioteku knjiga pod nazivom “Biblioteka politička misao”. U toj uglednoj ediciji tiskana su klasična djela političke znanosti, kao i knjige suvremenih stranih i hrvatskih političkih znanstvenika. Znanstvena i istraživačka djelatnost na Fakultetu odvija se kroz veći broj istraživačkih timova na temama političke teorije, izbora i političkih stranaka, međunarodnih političkih i ekonomskih odnosa, medija i komunikacija, itd.

Na Fakultetu se redovito održavaju specijalistički seminari iz novinarstva, lokalne uprave, izbora i stranka, te se organiziraju znanstveni skupovi, konferencije i javne tribine. Međunarodna suradnja visoko je razvijena, kako na razini osobnih kontakata i suradnje (u okviru International Political Science Association, Hrvatskog politološkog društva i regionalne suradnje centralno-europskih udruženja za političku znanost) tako i institucijski u okviru CEEPUS, Fulbright, Irex, Humbolt i drugih programa. Fakultet političkih znanosti član je i European Consortium for Political Research. Vizija Fakulteta usmjerena je prema nastavku razvoja izvrsnosti i postizanju statusa međunarodno priznate znanstvene institucije koja svojim visokim znanstvenim i nastavnim standardima svim svojim studentima i polaznicima omogućava sustavni prijenos znanja potrebnih u njihovim sadašnjim ili budućim karijerama.

INSTITUT ZA NOVE MEDIJE I e-DEMOKRACIJU

Institut za nove medije i e-demokraciju okuplja znanstvenike i praktične djelatnike s područja novih medija, masovnih medija, odnosa s javnošću i političkog komuniciranja, te obrazovne, političke i kulturne institucije širom svijeta, s posebnim naglaskom na Jugoistočnu Europu u kojoj ima sjedište. INMED je na putu da postane međunarodno priznati centar za istraživanja novih medija, masovnih medija, političkog komuniciranja i odnosa s javnošću. Budući da upravo novi mediji osnažuju ulogu građana u društvu čineći ljudsko znanje široko dostupnim, promovirajući novu, progresivnu globalnu politiku i postavljajući temelje nove ekonomije, osnovna funkcija INMED-a je istraživanje utjecaja novih tehnologija na društvene i političke procese, te zalaganje za što snažniju interakciju i aktivno sudjelovanje građana u javnom i političkom životu posredstvom on-line tehnologije.

Jedna od ključnih pretpostavki budućnosti demokracije je koncept e-demokracije za čije se promicanje INMED osobito zalaže. INMED potiče mlade, ali i već etablirane znanstvenike da djeluju na području novih medija, masovnih medija, političkog komuniciranja i odnosa s javnošću, podupirući interdisciplinarna istraživanja i pomičući granice znanosti, pružajući im intenzivno iskustvo razvijanja svojih znanstvenih i stručnih potencijala,omogućavajući im da eksperimentiraju, šire i prenose svoje znanje, te razvijaju nove ideje. INMED će promovirati nove koncepte i inovaciju na područjima kojima se bavi. Time želi osnažiti različite dijelove društva te u tom smjeru potaknuti razvijanje učinkovitih strategija i politika, te razmjenjivanje najboljih praksi s pojedinih područja svoga djelovanja.

Temeljni ciljevi Instituta za nove medije i e-demokraciju su (1) kvalitetniji pristup građana informacijama i uslugama javne uprave (e-Governance), te (2) intenzivnije i sveobuhvatnije uključivanje građana u javnu i političku sferu života (e-Democracy), kao i osnaživanje e-Engagementa, kojim se izravno osnažuju spomenute društveno korisne perspektive on-line tehnologija: e-Governance (e-uprava) i e-Democracy (e-demokracija).